Jurić Zagorka, Marija

Namen und Abkürzungen
Iglica (Pseudonym)
Juric Zagorka, Marija
Juric, Marianna (Geburtsname)
Jurić, Marija
Jurić Vodvarka, Marija (Ehename)
Jurica Zagorski, M. (Pseudonym)
Zagorka (Pseudonym)
Geburtsdaten
2.03.1873, Negovec (heute: Kroatien)
Sterbedaten
30.11.1957, Zagreb
Berufe und Tätigkeiten
Schriftstellerin, Journalistin

Biografie

Marija Jurić Zagorka ist kroatische Schriftstellerin und gilt als eine der ersten kroatischen Berufsjournalistinnen. Obwohl sie eine große LeserInnenschaft hatte, blieb ihr Zeit ihres Lebens eine Anerkennung seitens der Literaturkritik verwehrt. Ihre Werke wurden der Trivialliteratur zugeordnet. Erst seit den 1970er Jahren setzte eine Neubewertung ihres literarischen Schaffens ein. Bis heute ist sie eine populäre und vielgelesene Autorin in Kroatien.

Sie besucht in Varazdin und Zagreb die Schule. Ihre Eltern verhindern eine weiterführende Bildung und verheiraten sie 1891 mit einem ungarischen Eisenbahnangestellten. Diese Ehe endet 1894 oder 1895. 1910 geht sie eine zweite Ehe mit dem Schriftsteller Slavko Amadej Vodvarka ein.

Als 1903 Mitglieder des "Kolo radnih zena" (Arbeiterinnen-Kreis) - eine Vereinigung weiblicher Typographinnen - inhaftiert werden, organisiert sie die erste Frauendemonstration in Zagreb an der ungefähr 1.800 Frauen teilnehmen. Auch sie kommt daraufhin ins Gefängnis. Dort schreibt sie ihr Stück „Evica Gupceva“, in dem sie die kroatische Nationalgeschichte von einem feministischen Standpunkt (re)interpretiert. Zagorka verfasst ihre Texte nur in Kroatisch und wendet sich - unter der Habsburgermonarchie - damit gegen die "Germanisierung und Magyarisierung" der kroatischen Gesellschaft.

Nach dem Ende ihrer ersten Ehe, beginnt sie 1896 journalistisch zu arbeiten – als Redaktionsmitarbeiterin der Tageszeitung "Obzor" (Rundschau) in der sie bis 1917 bleiben wird. Sie veröffentlicht Beiträge zur Politik und Gesellschaft, außerdem ist sie für die Frauenseite verantwortlich. In der monatlichen Beilage des Blattes erscheint 1899 ihr erster Roman "Roblje". Außerdem schreibt sie eine regelmäßige Kolumne in der von Zofka Kveder 1917 gegründeten Frauenzeitschrift "Zenski svijet" (Die Welt der Frau) und in der Zeitschrift „Domace ognjisce“ (Heimischer Herd). Im Königreich Jugoslawien ist sie zwischen 1925 und 1938 Herausgeberin von "Ženski list" (Frauen-Blatt), sowie zwischen 1939 und 1941 von "Hrvatica" (Die Kroatin). Sie publiziert in vielen weitere Zeitschriften wie "Bršljan", "Hrvatske novosti", "Male novine", "Vienac", "Nada". Die Gleichstellung von Frauen in der Bildung, in der Erwerbsarbeit und im Wahlrecht, aber auch Sexualität sind zentrale Themen ihrer Publikationen – seien es Artikel in Zeitschriften oder aber auch Romane.

Zu Zagorkas Werken, die in mehrere Sprache übersetzt wurden, zählen mehr als dreißig Romane, darunter einige Romanzyklen ("Grička vještica", "Gordana"), Dramen, Dramolette und autobiographische Essays. In ihren zahlreichen Romanen, die in Fortsetzungen erschienen, ging es häufig um starke und unabhängige weibliche Protagonistinnen. Ein Thema, das sie im "Grička vještica" - Zyklus behandelt, ist die Hexenverfolgung zur Zeit Maria Theresias. 1938 veröffentlicht sie den autobiographischen Roman "Kamen na cesti".

Das Zentrum für Genderforschung und die Philosophischen Fakultät der Universität Zagreb, organisieren seit 2007 regelmäßige wissenschaftliche Tagungen, bei denen das Leben und Werk von Marija Jurić Zagorka und ihr feministisches Erbe im Fokus stehen.

verwendete Literatur und Quellen:

Detoni-Dujmić: Croatian women writers from the "Moderna" to the Second World war. - In: A history of Central European women's writing, 182-196
Jakobovic Fribec: Juric, Marija (1873 - 1957). - In: A Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms, 195-199
Vujnovic: Forging the Bubikopf Nation

verfasst von: Vesela Tutavac und Lydia Jammernegg

Lexikoneinträge

Hrvatska Enciklopedija

Jurić, Marija - Zagorka, hrvatska novinarka i književnica (Negovec kraj Vrbovca, 2. III. 1873 – Zagreb, 30. XI. 1957). Zbog nesređenih obiteljskih odnosa, o kojima je progovorila u autobiografskoj knjizi Kamen na cesti (1938), napustila je Višu djevojačku školu pred sam završetak školovanja. God. 1896. anonimno je u Obzoruobjavila članak Jedan časak (Egy Percz), nakon čega je, na preporuku biskupa J. J. Strossmayera, dobila novinarsku službu u redakciji Obzora. Time je započela uspon u novinarskoj karijeri, opterećen položajem žene u onodobnome društvu. Njezina suradnja u Obzoru bila je vrlo intenzivna tijekom 1898. Uz reportaže sa zagrebačkih saborskih rasprava i ocjene političkog stanja u Madžarskoj, objavljivala je crtice, humoristične skice, kraće autobiografske zapise i podliske. Tih je godina počela surađivati i u najuglednijim književnim časopisima toga doba, Viencu i sarajevskoj Nadi. God. 1903. svestrano je sudjelovala u narodnom pokretu; kako su urednici Obzora J. Pasarić i Milan Heimerl bili uhićeni, novine je uređivala sama. Neko je vrijeme bila i dopisnica iz Budimpešte i Beča, a 1909. izvještavala i s Friedjungova procesa. Na Strossmayerov nagovor počela je pisati romane namijenjene širemu čitateljstvu. Njezina pretpostavka da će najbolji učinak postići pisanjem povijesnih romana pokazala se točnom. Premda se u književnosti javila još crticom u Bršljanu (1886), a prvi roman Roblje, kao podlistak Obzora objavila 1899., pravu čitateljsku afirmaciju stekla je romanesknim ciklusom Grička vještica (Male novine, 1912–13). U razdoblju 1912–53. objavila je dvadesetak romana. Dok su čitatelji s nestrpljenjem očekivali nove nastavke romana, građene po zakonima romana-feljtona i objavljivane u Malim novinama, Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskom listu, Hrvatskom dnevniku i Hrvatici, djela joj nisu pratile ozbiljnije književne prosudbe. Povijesnim dramama (Filip Košenski i Evica Gupčeva), komedijama, lakrdijama, jednočinkama i satirama značajna je i za razvoj hrvatske dramske književnosti. Njezino najbolje scensko djelo, komedija Jalnuševčani (HNK u Zagrebu, 1917), tematsko izvorište crpi i iz hrvatske književne tradicije i iz hrvatske zbilje svojega doba. Među prvima se okušala i u pisanju kriminalističkog romana (Kneginja iz Petrinjske ulice, 1910). Uređivala je i uglavnom sama ispunjavala Ženski list (1925–38), prvu hrvatsku reviju namijenjenu ženama, i Hrvaticu (1939–41).

Njezini romani, prevođeni na mnoge jezike, imali su veliku ulogu u održavanju kontinuiteta hrvatskoga povijesnog romana. Premda je njezino stvaralaštvo razmjerno rano počeo pratiti kvalifikativ najčitanije hrvatske književnice, sve do oživljavanja teorijskoga zanimanja za proučavanje trivijalne književnosti ono nije bilo predmetom ozbiljnijega zanimanja književnih znanstvenika. Prvi je na njezin opus ozbiljnije upozorio I. Hergešić pripremajući njezina djela u 17 svezaka, a književnu revalorizaciju doživjela je i u monografiji S. Lasića Književni počeci Marije Jurić Zagorke (1986). God. 2004. započet je projekt izdavanja njezinih sabranih djela, a 2007. Centar za ženske studije pokrenuo je Dane Marije Jurić Zagorke.

Ostala djela: Vladko Šaretić (1903), Republikanci (1914–16), Crveni ocean (1918–19), Kći Lotršćaka (1919–20), Tozuki (1922), Kaptolski antikrist (1925–26), Modri đavo (1926), Plameni inkvizitori ili kameni križari (1928–29), Krijeposni griješnici (1929–30), Gordana (1933–35), Vitez slavonske ravni (1937–38), Kraljica Hrvata (1937–39), Mala revolucionarka (1939–40), Pustolovine novorođenog Petrice Kerempuha (1939–49), Jadranka (1953).

Ausgewählte Publikationen

Jurić Zagorka, Marija: Sabrana djela Marije Jurić Zagorke : Kamen na cesti - Zagreb: Školska Knjiga [u.a.] , 2008
ÖNB 2000972-B.Neu.27
Zenski svijet : mjesečnik za kulturne socijalne i političke interese žena (Die Welt der Frau) / izd. i ur. Kveder Demetrovíc - Zagreb, 1917-1920
MKLJ 66737664

Quellen und Sekundärliteratur

Spreicer, Jelena: Die Suche nach Zukunft in der Vergangenheit : Ambivalenzen des Imperialen am Vorabend des Zusammenbruchs im Roman "Die Republikaner" (1914–1916) von Marija Jurić Zagorka - In: Postimperiale Narrative im zentraleuropäischen Raum - Tübingen: Narr Francke Attempto, 2018, 173-186
ÖNB 2215716-B.Neu

Links